Na temelju članka 10. Zakona o političkim strankama (Narodne novine br. 76/93., 111/96., 164/98., 36/01. i 28/06), Osnivački Sabor Stranke hrvatskih umirovljenika - UMIROVLJENICI usvojio je, na zasjedanju održanom --. ------- 2015. Statut Stranke hrvatskih umirovljenika - UMIROVLJENICI

 

 

 

STATUT

 

STRANKE HRVATSKIH UMIROVLJENIKA - UMIROVLJENICI

 

 

 

Ovim se Statutom uređuju pravni status stranke, naziv, znak i sjedište, politička načela, ciljevi, način djelovanja, prava i obveze članova, unutarnje ustrojstvo i organizacijski oblici, način izbora i opoziva, trajanje mandata, način informiranja javnosti, sredstva za rad i druga bitna pitanja za rad stranke. Sve funkcije koje se spominju u ovom Statutu u muškom rodu, podrazumijevaju se i u ženskom rodu.

 

 

I. TEMELJNE ODREDBE

 

Članak 1.

(1)  Stranka hrvatskih umirovljenika – UMIROVLJENICI je politička stranka.

(2)  Puni naziv stranke je Stranka hrvatskih umirovljenika – UMIROVLJENICI.

(3)  Skraćeni naziv stranke je UMIROVLJENICI.

(4)  Sjedište UMIROVLJENIKA je u Zagrebu.

 

Članak 2.

(1)  UMIROVLJENICI su pravna osoba, upisana u registar političkih stranaka koji se vodi pri nadležnom tijelu Republike Hrvatske, ima svoj žiroračun i devizni račun, a u pravnom prometu s trećima za preuzete obveze odgovara svojim sredstvima, odnosno imovinom.

(2)  UMIROVLJENIKE predstavlja i zastupa njezin predsjednik. Predsjednik može, u skladu s ovim Statutom, ovlastiti i druge osobe da predstavljaju i zastupaju UMIROVLJENIKE.

 

Članak 3.

(1)  UMIROVLJENICI djeluju na području Republike Hrvatske.

(2)  UMIROVLJENICI djeluju i u inozemstvu, u skladu sa zakonom, ovim Statutom, pravnim poretkom Europske unije i države u kojoj djeluje.

(3)  UMIROVLJENICI mogu osnovati ili se udružiti u domaće i međunarodne asocijacije, udruge ili organizacije, u skladu s ovim Statutom i odlukama nadležnih tijela UMIROVLJENIKA.

 

Članak 4.

(1)  UMIROVLJENICI imaju svoj pečat, znak i zastavu.

(2)  Pečat UMIROVLJENIKA okruglog je oblika, u krugu su slova „shu“ a na vanjskom rubu kruga je naziv „UMIROVLJENICI“ pisan velikim slovima.

(3)  Pečate imaju i ustrojstveni oblici UMIROVLJENIKA. Pečat ustrojstvenog oblika istovjetan je pečatu UMIROVLJENIKA, s time što pečat sadrži i naziv ustrojstvenog oblika.

(4)  Znak UMIROVLJENIKA okruglog je oblika i sastoji se od bijelih, spojenih slova „s“ „h“ i „u“, koja krug dijele u gornje crveno i donje modro polje. Kružnica kruga je bijele boje, kao i tekst „UMIROVLJENICI“ koji se nalazi na vanjskom obodu kruga.

(5)  Zastava UMIROVLJENIKA je ___________, sa znakom stranke u sredini zastave. 

(6)  Boja UMIROVLJENIKA je__________.

(7)  O korištenju i čuvanju pečata, pečata ustrojstvenih oblika, znaka i zastave te njihovoj zaštiti odlučuje Predsjedništvo UMIROVLJENIKA.

 

Članak 5.

(1)  Rad UMIROVLJENIKA i njegovih tijela je javan, a ostvaruje se na javnim skupovima, tribinama, okruglim stolovima, obavještavanjem javnosti i članstva putem priopćenja, izjava, reagiranja, tiskovnih konferencija, nazočnošću predstavnika javnog informiranja na skupovima Stranke te na druge prikladne načine.

(2)  Tijela UMIROVLJENIKA mogu raspravljati i odlučivati bez nazočnosti javnosti

 o svim unutarstranačkim pitanjima, temeljem odluke nadležnog tijela UMIROVLJENIKA.

 

Članak 6.

(1)  UMIROVLJENICI mogu imati vlastitu nakladničku djelatnost i stranačko glasilo.

(2)  Predsjedništvo UMIROVLJENIKA imenuje glavnog urednika stranačkoga glasila.

(3)  UMIROVLJENICI mogu izdavati i druga glasila te ostvarivati javnost rada pute interneta, radija i televizije, u skladu sa zakonom i Statutom.

 

Članak 7.

(1)  UMIROVLJENICI dodjeljuju priznanja, nagrade i zahvalnice svojim članovima za rad na dobrobit umirovljenika i građana Republike Hrvatske, doprinos jačanju stranke i promociji stranačkih načela i programa.

 

 

II. ČLANSTVO

 

Članak 8.

(1)  Članom UMIROVLJENIKA može postati svaki punoljetni, poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske, koji je upoznat sa Statutom i programom UMIROVLJENIKA i prihvaća ih.

(2)    Članom UMIROVLJENIKA postaje se dobrovoljnim potpisivanjem pristupnice i upisom u Registar članova UMIROVLJENIKA. Registar članova vodi Središnji ured Stranke, a sadržaj, izgled i način evidencije podataka Pravilnikom određuje Središnji odbor Stranke. Registar članova UMIROVLJENIKA vodi se u elektroničkom obliku. Uz elektronički, Registar članova može se voditi i u tiskanom obliku. Registar članova jedini je mjerodavan izvor za utvrđivanje broja članova Stranke i njezinih ustrojstvenih oblika te za sva ostala pitanja vezana uz podatke o članstvu u Stranci.

(3)  Članstvo u UMIROVLJENICIMA može biti i počasno. Odluku o primanju u počasno članstvo donosi Predsjedništvo UMIROVLJENIKA, sukladno Pravilniku o članstvu. Počasni članovi imaju sva prava redovitih članova, osim prava da biraju i budu birani, sukladno ovom Statutu.

(4)  Član UMIROVLJENIKA ne može istodobno biti član neke druge političke stranke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim ako predsjedništvo stranke ne donese drugačiju  odluku.

(5)  Svaki član UMIROVLJENIKA dobiva stranačku iskaznicu.

(6)  Središnji odbor donosi Pravilnik o članstvu, kojim se podrobno reguliraju sva pitanja vezana uz članstvo u UMIROVLJENICIMA, a napose početak i prestanak članstva, vođenje Registra članova i sl.

(7) Središnji ured može ustrojiti i voditi registar simpatizera Stranke.

 

 

 

Članak 9.

(1) Član UMIROVLJENIKA ima ova prava i obveze:

•  sudjelovati u oblikovanju i ostvarenju politike UMIROVLJENIKA;

•  aktivno sudjelovati u radu stranačkih tijela;

•  poštivati Statut i programska načela UMIROVLJENIKA te provoditi odluke nadležnih stranačkih tijela;

•  svojim ponašanjem promicati i čuvati ugled stranke u javnosti;

•  redovito plaćati članarinu i ispunjavati druge financijske obaveze sukladno posebnom pravilniku;

•  birati i biti biran u sva stranačka tijela;

•  biti kandidiran na stranačkim listama za izbore za članove predstavničkih i izvršnih tijela na svim razinama u Republici Hrvatskoj te za institucije Europske unije;

•  biti obaviješten o stranačkim aktivnostima, stavovima i odlukama te dobiti druge odgovarajuće informacije putem stranačkog glasila ili na drugi odgovarajući način;

•  na stranačkim tijelima iznositi prijedloge, mišljenja i kritike vezane uz rad UMIROVLJENIKA i stranačkih tijela.

 

Članak 10.

(1) Članstvo u UMIROVLJENICIMA prestaje:

•  istupanjem iz UMIROVLJENIKA, u skladu s Pravilnikom o članstvu;

•  donošenjem konačne odluke o isključenju iz UMIROVLJENIKA;

•  učlanjenjem u drugu političku stranku sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, bez odobrenja predsjedništva Stranke, osim u slučaju da predsjedništvo Stranke nije donijelo drugačiju odluku;

•  kandidiranjem na listi druge političke stranke ili na nezavisnoj listi, bez prethodne suglasnosti nadležnih tijela UMIROVLJENIKA;

•  davanjem podrške na izborima kandidatima suprotno odluci predsjedništva Stranke.

•  podnošenjem ostavke na članstvo ili dužnost u predstavničkim, izvršnim i drugim tijelima vlasti, bez prethodne suglasnosti nadležnih tijela UMIROVLJENIKA;

•  gubitkom poslovne sposobnosti;

•  smrću.

(2) Prestanak članstva u UMROVLJENICIMA, uza zabilježbu o razlogu prestanka članstva, upisuje se u Registar članova UMIROVLJENIKA.

 

 

Članak 11.

(1)Protiv člana UMIROVLJENIKA koji narušava ugled Stranke radeći protivno odredbama njezina Programa i Statuta i protivno aktima i odlukama tijela Stranke donesenim u skladu s Programom i Statutom, ili na bilo koji drugi način djeluje protiv interesa Stranke, provodi se stegovni postupak. 

 

(2) U stegovnom postupku mogu se izreći mjere:
1.     opomena;
2.     suspenzija ili privremeno oduzimanje prava za obnašanje pojedinačnih ili svih funkcija do dvije godine;
3.     isključenje iz Stranke.

Opomena se može izreći za lakše oblike povreda iz stavka 1. ovoga članka, kojima je nanesena manja šteta Stranci.
Suspenzija ili privremeno oduzimanje prava za obnašanje pojedinačnih ili svih funkcija može se izreći članu koji je svojim postupcima nanio štetu Stranci i kada se ocijeni da će ta mjera imati pozitivni učinak na njegove daljnje postupke, aktivnosti i djelovanje u Stranci. Suspenzija ili privremeno oduzimanje prava može se izreći u trajanju od 6 mjeseci do godine dana.
Isključenje iz Stranke može se izreći članu za teže oblike povreda iz stavka 1. ovoga članka, kojima je nanesena znatna šteta Stranci.

Članak  12.
Odluku o opomeni odnosno odluku o isključenju donosi županijsko predsjedništvo na vlastitu inicijativu većinom glasova nazočnih članova, pri čemu na sjednici mora biti prisutna većina članova predsjedništva, ili na prijedlog najmanje 1/3 članova županijske organizacije.

Odluku o privremenom oduzimanju prava za obnašanje pojedinačnih ili svih funkcija donosi županijsko predsjedništvo za funkcije u županijskoj organizaciji te Središnji odbor za funkcije u tijelima UMIROVLJENIKA Hrvatske.
Odluku o bilo kojoj mjeri u stegovnom postupku ne može donijeti županijsko predsjedništvo ako se odluka odnosi na člana koji obnaša neku od funkcija koje u redovnom postupku bira skupština ili obnaša neku od funkcija u tijelima Stranke više razine organiziranja.
U slučajevima iz stavka 3. ovog članka županijsko predsjedništvo daje prijedlog za stegovni postupak Predsjedništvu Stranke.

Na odluku Predsjedništva član se može žaliti Središnjem odboru u roku od 15 dana po primitku odluke Predsjedništva Stranke. Konačnu odluku o stegovnoj mjeri člana donosi Središnji odbor Stranke najkasnije u roku od 30 dana.
Odluke o izrečenim mjerama moraju biti u pisanom obliku, obrazložene, sadržavati uputu o žalbi te biti članu  dostavljene preporučenom pošiljkom.
Protiv odluke o stegovnoj mjeri koju je donijelo županijsko predsjedništvo može se podnijeti žalba Središnjem odboru Stranke u roku od 15 dana po primitku odluke. Središnji odbor dužan je odlučiti o žalbi u daljnjem roku od 30 dana.

 

Članak 13.

(1)  Postupak pred Sudom časti detaljno se uređuje pravilnikom koji donosi Središnji odbor UMIROVLJENIKA.

(2)  Svaki član UMIROVLJENIKA, kao i sva stranačka tijela, mogu podnijeti obrazloženu prijavu Sudu časti u skladu sa Statutom i pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.

 

 

 

 

III. ORGANIZACIJA (USTROJ) UMIROVLJENIKA

 

Članak 14.

(1)  UMIROVLJENICI su organizirani u skladu sa teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske.

(2)  Članovi UMIROVLJENIKA mogu se unutar stranke organizirati i prema interesnoj osnovi.

(3)  Organizacijski oblici Stranke na području svog djelovanja provode politiku Stranke u skladu sa Statutom, Programom i odlukama i stavovima tijela Stranke.

 

Članak 15.

(1)  Teritorijalnu organizaciju UMIROVLJENIKA čine županijske organizacije i regionalni savezi.

 

 

Županijska organizacija

 

Članak 16.

 

(1)  Županijska organizacija UMIROVLJENIKA oblik je organiziranja članstva na području županije sukladno administrativno-teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske.

 

(2)  Gradska organizacija UMIROVLJENIKA Grada Zagreba ima status županijske organizacije.

 

(3)  Županijska organizacija nema svojstvo pravne osobe i djeluje temeljem ovlaštenja, sukladno Statutu UMIROVLJENIKA.

(4)  Županijska organizacija ustrojava se kada se u istoj skupi 10 članova.

 

Članak 17.

 

(1)  Županijska organizacija djeluje samostalno u skladu sa Statutom i Programom UMIROVLJENIKA te odlukama viših tijela UMIROVLJENIKA, promičući ciljeve i načela te izražava posebne interese županije u kojoj djeluje ostvarujući pritom programsku politiku UMIROVLJENIKA neposrednim djelovanjem svojih članova.

 

(2)  Županijska organizacija samostalno odlučuje o međustranačkim dogovorima o suradnji i zajedničkim nastupima na izborima na području svoje županije, u skladu s općom politikom Stranke.

 

(3)  Županijske organizacije samostalno sastavljaju liste te određuju kandidate i zamjenike kandidata UMIROVLJENIKA za župana i za izbore u predstavnička tijela jedinice područne (regionalne) samouprave u svojoj županiji te predlažu kandidate i njihove zamjenike za izbore članova predstavničkih tijela na ostalim razinama, u skladu sa Statutom.

 

Članak 18.

 

(1) Predsjedništvo UMIROVLJENIKA može sastaviti liste te odrediti kandidate i zamjenike kandidata iz stavka 3. prethodnoga članka ukoliko županijska organizacija ne postoji ili je predsjedništvo županijske organizacije raspušteno.

 

Članak 19.

 

(1) Tijela županijske organizacije jesu:

•  županijska skupština;

•  predsjednik županijske organizacije;

•  predsjedništvo županijske organizacije;

•  nadzorni odbor županijske organizacije;

•  sud časti županijske organizacije.

(2)  Županijska organizacija ima dva potpredsjednika, pri čijem se izboru preporučuje voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti spolova.

 

(3)  Sva tijela županijske organizacije, osim predsjednika, u skladu s ovim Statutom donose poslovnik kojim detaljno uređuju svoj rad.

 

(4)  Predsjedništvo županijske organizacije može osnivati i druga tijela, ukoliko to nije u suprotnosti sa Statutom i političkim načelima UMIROVLJENIKA.

 

 

Županijska skupština

 

Članak 20.

 

(1)  Županijska skupština jest najviše tijelo županijske organizacije i najviše političko tijelo UMIROVLJENIKA na području jedinice područne (regionalne) samouprave.

 

(2)  Sjednica županijske skupštine može biti izborna ili izvještajno-tematska.

(3)  Izvještajno-tematska sjednica županijske skupštine održava se po potrebi, a najmanje jednom godišnje.

 

(4)  Izborna sjednica županijske skupštine održava se u pravilu svake četiri godine, a obvezno u roku od najviše 6 (šest) mjeseci od službene objave rezultata redovitih izbora za članove predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave.

 

Članak 21.

 

(1) Županijsku skupštinu čine:

•  predsjednik županijske organizacije;

•  dva potpredsjednika županijske organizacije;

•  članovi predsjedništva županijske organizacije;

•  tajnik županijske organizacije;

 

•  saborski zastupnici, članovi Vlade i zastupnici u Europskom parlamentu iz redova UMIROVLJENIKA, s područja županijske organizacije;

 

•  gradonačelnici, općinski načelnici, župani i njihovi zamjenici iz redova UMIROVLJENIKA, s područja županijske organizacije;

 

•  predsjednik predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, predsjednik kluba vijećnika UMIROVLJENIKA u predstavničkom tijelu područne (regionalne) samouprave, s područja županijske organizacije;

 

•  članovi središnjih tijela UMIROVLJENIKA, osim Sabora UMIROVLJENIKA, s područja županijske organizacije;

 

 

Članak 22.

 

(1)  Sjednicu županijske skupštine saziva i njome predsjedava predsjednik županijske organizacije, temeljem odluke predsjedništva županijske organizacije.

 

(2)  Ukoliko sjednica županijske skupštine nije održana više od godinu dana, predsjednik UMIROVLJENIKA, temeljem odluke Predsjedništva UMIROVLJENIKA, saziva izbornu sjednicu županijske skupštine u roku od 60 dana od proteka godine dana.

 

(3)  Poziv na sjednicu skupštine, zajedno s prijedlogom dnevnog reda, upućuje se svim članovima skupštine u pisanom obliku (poštom ili elektronskom poštom), najkasnije 8 (osam) dana prije održavanja županijske skupštine.

 

Članak 23.

 

(1)  Iznimno, na zahtjev predsjedništva županijske organizacije, Središnjeg odbora UMIROVLJENIKA ili Predsjedništva UMIROVLJENIKA, predsjednik županijske organizacije dužan je sazvati izvanrednu izbornu sjednicu županijske skupštinu u roku od 30 (trideset) dana od dana zaprimanja zahtjeva.

 

(2)  Obrazloženi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku i sadrži prijedlog dnevnoga reda sjednice skupštine.

 

(3)  Ukoliko predsjednik županijske organizacije ne sazove sjednicu skupštine u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, predsjednik UMIROVLJENIKA, temeljem odluke Predsjedništva UMIROVLJENIKA, saziva sjednicu županijske skupštine bez odgode (u najkraćemu mogućem roku). U tom slučaju sjednica skupštine je izborna.

 

Članak 24.

(1)   Županijska skupština:

•  sukladno općim političkim načelima UMIROVLJENIKA utvrđuje ciljeve na razini županije koje županijska organizacija treba ostvariti;

 

•  raspravlja i odlučuje o izvještajima o radu županijske organizacije i njezinih tijela;

•  razmatra i usvaja financijski plan te financijsko izvješće županijske organizacije;

•  utvrđuje smjernice i ciljeve te donosi program rada županijske organizacije i njezinih tijela;

•  donosi odluku o broju članova i sastavu predsjedništva županijske organizacije, u skladu sa Statutom;

 

•  u odvojenim postupcima tajnim glasovanjem bira predsjednika, dva potpredsjednika, članove predsjedništva županijske organizacije, nadzornog odbora i suda časti;

 

•  na prijedlog izabranog predsjednika imenuje tajnika županijske organizacije;

•  bira po jednog predstavnika županijske organizacije za skupštinu regionalnog saveza na svakih započetih 10 (deset) članova županijske organizacije, počevši od broja 10 (deset) u regionalnim savezima do 3000 članova, a u regionalnim savezima koji imaju više od 3000 članova po jednog predstavnika na svakih 25 (dvadeset pet) članova županijske organizacije počevši od broja 25;

 

•  bira po jednog predstavnika županijske organizacije u Središnji odbor Stranke na svakih započetih 50 (pedeset) članova županijske organizacije, počevši od broja 50 (pedeset);

 

•  po potrebi odlučuje o povjerenju izabranim članovima tijela županijske organizacije;

•  donosi poslovnik o svojem radu;

•  obavlja druge poslove predviđene poslovnikom, Statutom i odlukama viših tijela UMIROVLJENIKA.

 

Članak 25.

 

(1)  Županijska skupština donosi pravovaljane odluke natpolovičnom većinom prisutnih, ukoliko joj prisustvuje 1/3 (jedna trećina) članova Skupštine.

 

(2)  Svi kandidati koji se biraju na županijskoj skupštini moraju biti članovi županijske skupštine i imati valjanu kandidaturu.

 

 

 

 

Predsjednik županijske organizacije

 

Članak 26.

(1)  Predsjednik županijske organizacije predstavlja županijsku organizaciju u skladu sa Statutom i programskim načelima UMIROVLJENIKA.

 

(2)  Predsjednik županijske organizacije:

•  potiče i brine se za političko djelovanje i izvršavanje zadaća županijske organizacije;

 

•  odgovara za materijalno i financijsko poslovanje županijske organizacije, u skladu sa Statutom, Pravilnikom o financijskom poslovanju i odlukama nadležnih tijela UMIROVLJENIKA te zakonima Republike Hrvatske;

 

•  obavlja druge poslove predviđene Statutom i odlukama viših tijela UMIROVLJENIKA.

(3) U slučaju spriječenosti, predsjednika županijske organizacije zamjenjuje jedan od potpredsjednika kojeg on ovlasti.

 

Članak 27.

 

(1)  Predsjednik županijske organizacije UMIROVLJENIKA dužan je nakon svake sjednice

središnjih tijela UMIROVLJENIKA sazvati sjednicu predsjedništva županijske organizacije na kojoj će izvijestiti o raspravljenim temama i zaključcima sa sjednica središnjih tijela UMIROVLJENIKA.

 

Predsjedništvo županijske organizacije

 

Članak 28.

 

(1)     Predsjedništvo županijske organizacije jest izvršno-političko tijelo županijske

organizacije. Predsjedništvo županijske organizacije ima od 11 (jedanaest) do 19 (devetnaest) članova, sukladno odluci županijske skupštine.

 

Članak 29.

 

(1) Predsjedništvo županijske organizacije čine:

•  predsjednik županijske organizacije;

 

•  dva potpredsjednika županijske organizacije;

•  tajnik županijske organizacije;

•  župan i njegovi zamjenici iz redova UMIROVLJENIKA;

•  predsjednik predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, predsjednik kluba vijećnika u predstavničkom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave;

 

•  predsjednica

•   Interesnog odbora žena UMIROVLJENIKA županijske organizacije;

•  glasnogovornik županijske organizacije te

•  4 – 12 (četiri do dvanaest) izabranih članova, sukladno odluci županijske skupštine.

(2)     Iznimno, na prijedlog predsjednika županijske organizacije, predsjedništvo županijske organizacije može kooptirati do 1/3 (jedne trećine) dodatnih članova u odnosu na postojeći broj članova predsjedništva.

(3)     Ukoliko ne postoji klub vijećnika UMIROVLJENIKA u predstavničkom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave, na sjednice predsjedništva se pozivaju vijećnici koji nemaju status članova predsjedništva županijske organizacije.

(4)     Preporučuje se da 40% svih članova predsjedništva čine pripadnici podzastupljenog spola.

(5)     Predsjednik županijske organizacije po funkciji je predsjednik predsjedništva županijske organizacije.

(6)    Na sjednice predsjedništva županijske organizacije pozivaju se zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade Republike Hrvatske, državni dužnosnici, gradonačelnici, župan i njihovi zamjenici iz redova UMIROVLJENIKA s područja županijske organizacije.

(7)    Članovi predsjedništva dužni su prisustvovati sjednicama predsjedništva.

 

Članak 30.

 

(1)  Sjednice predsjedništva županijske organizacije saziva predsjednik županijske organizacije.

 

(2)  Na zahtjev 1/3 (jedne trećine) članova predsjedništva županijske organizacije, predsjednik je dužan sazvati sjednicu predsjedništva u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaprimanja zahtjeva.

 

(3)  Obrazloženi zahtjev iz stavka 2. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku i sadrži prijedlog dnevnoga reda sjednice predsjedništva županijske organizacije.

 

(4)  Ukoliko predsjednik županijske organizacije ne sazove sjednicu predsjedništva u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, predsjednik regionalnog saveza saziva sjednicu predsjedništva županijske organizacije.

 

(5)  Sjednicama predsjedništva županijske organizacije predsjedava predsjednik, a u slučaju spriječenosti zamjenjuje ga potpredsjednik predsjedništva županijske organizacije kojeg za to ovlasti predsjednik.

 

(6)  Ukoliko predsjednik županijske organizacije podnese ostavku, funkciju vršitelja dužnosti predsjednika do izborne skupštine preuzima potpredsjednik predsjedništva županijske organizacije kojeg za to ovlasti predsjedništvo županijske organizacije.

 

Članak 31.

 

(1)  Sjednice predsjedništva županijske organizacije održavaju se najmanje jednom mjesečno.

 

(2)  Ukoliko sjednica predsjedništva županijske organizacije nije održana dulje od 3 (tri) mjeseca, obvezu sazivanja sjednice predsjedništva županijske organizacije, u roku od 30 (trideset) dana od proteka 3 (tri) mjeseca, ima predsjednik regionalnog saveza kojemu županijska organizacija pripada. U ponovljenom slučaju predsjednik regionalnog saveza kojemu županijska organizacija pripada saziva izbornu skupštinu županijske organizacije.

 

Članak 32.

 

(1) Predsjedništvo županijske organizacije:

•  upravlja županijskom organizacijom između dvije skupštine;

 

•  osmišljava i organizira djelovanje i provođenje politike UMIROVLJENIKA, izvršenje programa i programskih načela i ciljeva na razini županije;

 

•  provodi odluke skupštine i drugih nadležnih tijela UMIROVLJENIKA;

•  daje političke ocjene i utvrđuje političke stavove;

 

•  potiče omasovljenje članstva;

•  osniva interesne odbore i koordinira njihov rad;

•  na prijedlog predsjednika imenuje i razrješava glasnogovornika i blagajnika;

 

•  utvrđuje kandidate te organizira i nadzire provedbu izborne kampanje za župana i njihove zamjenike te članove predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave i njihove zamjenike;

 

•  odlučuje o koalicijama na razini županije;

•  najmanje dvaput godišnje razmatra rad svojih članova u tijelima jedinice područne (regionalne) samouprave te o tome zauzima stav i donosi odluke;

 

•  predlaže kandidate za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i Europski parlament, u skladu sa Statutom i odlukama nadležnih tijela UMIROVLJENIKA;

 

•  utvrđuje kandidate za tijela UMIROVLJENIKA;

•  potiče i organizira promotivne aktivnosti te organizira odnose s javnošću;

•  raspravlja i zauzima stajališta o osobito važnim političkim pitanjima;

•  odgovara za rad Stranke u županiji;

•  donosi poslovnik o svojem radu;

 

•  obavlja i druge poslove predviđene poslovnikom, Statutom i odlukama viših tijela UMIROVLJENIKA. 

 

(2)  Predsjedništvo županijske organizacije donosi pravovaljane odluke natpolovičnom većinom prisutnih ukoliko sjednici prisustvuje natpolovična većina ukupnoga broja članova predsjedništva.

 

 

Nadzorni odbor županijske organizacije

 

Članak 33.

(1)  Nadzorni odbor županijske organizacije ima 3 člana.

 

(2)  Predsjednik županijske organizacije saziva konstitutivnu sjednicu nadzornog odbora županijske organizacije, na kojoj članovi nadzornog odbora između sebe biraju predsjednika nadzornog odbora i donose poslovnik o svojem radu.

 

(3)  Nadzorni odbor županijske organizacije nadzire zakonitost i statutarnost rada županijske organizacije i njezinih tijela te materijalno i financijsko poslovanje županijske organizacije.

 

(4)  Članovi nadzornog odbora županijske organizacije ne mogu biti članovi niti jednoga drugog tijela županijske organizacije, osim skupštine.

 

(5)  Nadzorni odbor županijske organizacije donosi pravovaljane odluke većinom glasova svih svojih članova.

 

(6)  Predsjednika nadzornog odbora županijske organizacije obvezno se poziva na sjednice predsjedništva županijske organizacije.

 

(7)  Ukoliko nadzorni odbor županijske organizacije prestane djelovati iz bilo kojeg razloga, njegove ovlasti do izbora novih članova nadzornog odbora županijske organizacije preuzima nadzorni odbor UMIROVLJENIKA.

 

Regionalni savez

 

Članak 34.

 

(1)  Regionalni savezi povezuju županijske organizacije UMIROVLJENIKA sukladno zemljopisnim, povijesnim, gospodarskim, kulturološkim i drugim tradicionalnim osobitostima hrvatskih regija.

 

(2)  Regionalni savezi UMIROVLJENIKA ustrojeni su na način kako slijedi:

•  Središnje-hrvatski regionalni savez UMIROVLJENIKA čine organizacije UMIROVLJENIKA grada Zagreba te Zagrebačke, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije;

 

•  Dalmatinski regionalni savez UMIROVLJENIKA čine organizacije UMIROVLJENIKA Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije;

 

•  Istarsko-primorsko-goransko-ličko-senjski regionalni savez UMIROVLJENIKA čine organizacije UMIROVLJENIKA Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije;

•  Sjeverozapadno-hrvatski regionalni savez UMIROVLJENIKA čine organizacije UMIROVLJENIKA Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije te

•  Slavonsko-baranjski regionalni savez UMIROVLJENIKA čine organizacije UMIROVLJENIKA Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije.

(3) O prestanku rada regionalnih saveza ili promjenama u njihovu ustroju odlučuje Središnji odbor UMIROVLJENIKA, ovisno o eventualnim promjenama teritorijalno-administrativnog ustroja Republike Hrvatske i u skladu s ovim Statutom.

 

Članak 35.

 

(1)  Regionalni savez UMIROVLJENIKA je organizacijsko tijelo u kojemu se usklađuje i pospješuje rad nižih ustrojstvenih oblika, jača komunikacija, povezanost i koordinacija na području regije te izravno provodi programska politika UMIROVLJENIKA i odluke središnjih tijela UMIROVLJENIKA.

 

(2)  Usklađivanje stajališta županijskih organizacija u određenoj regiji o pitanjima koja zadiru u specifične političke, gospodarske, socijalne, kulturne i druge interese regije, kao i zastupanje stajališta regije u središnjim tijelima UMIROVLJENIKA jedna je od temeljnih zadaća regionalnih saveza.

 

Članak 36.

 

(1) Tijela regionalnog saveza jesu:

•  skupština regionalnog saveza,

 

•  predsjednik regionalnog saveza,

•  predsjedništvo regionalnog saveza te

•  tajnik regionalnog saveza.

(2)  Regionalni savez ima dva potpredsjednika, pri čijem se izboru preporučuje voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti spolova.

 

(3)  Sva tijela regionalnog saveza, osim predsjednika, u skladu s ovim Statutom donose poslovnik kojim detaljno uređuju svoj rad.

 

(4)  Sjedište regionalnog saveza jest u sjedištu najveće županije iz koje je predsjednik regionalnoga saveza ili u sjedištu najveće županije.

 

Skupština regionalnog saveza

 

Članak 37.

 

(1)  Skupština je najviše tijelo regionalnog saveza i najviše političko tijelo UMIROVLJENIKA na području pojedinoga regionalnog saveza.

 

(2)  Sjednica skupštine regionalnog saveza može biti izborna ili izvještajno-tematska.

(3)  Izvještajno-tematska sjednica regionalnog saveza održava se po potrebi, a najmanje jednom godišnje.

 

(4)  Izborna sjednica regionalnog saveza održava se u pravilu svake četiri godine, a obvezno u roku od najviše 90 (devedeset) dana od službene objave rezultata izbora zastupnika u Hrvatski sabor.

 

(5)  Preporučuje 40% svih članova skupštine regionalnog saveza čine pripadnici podzastupljenog spola.

 

Članak 38.

 

Skupštinu regionalnog saveza čine:

•  predsjednik i dva potpredsjednika regionalnog saveza;

 

•  tajnik regionalnog saveza;

•  predsjednici županijskih organizacija;

•  saborski zastupnici, članovi Vlade i zastupnici u Europskom parlamentu iz redova UMIROVLJENIKA, s područja regionalnog saveza;

 

•  župani i njihovi zamjenici iz redova UMIROVLJENIKA, s područja regionalnog saveza;

•  predsjednici predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, predsjednici klubova vijećnika UMIROVLJENIKA u predstavničkim tijelima jedinica područne (regionalne) samouprave, s područja regionalnog saveza te

 

• po jedan predstavnik županijske organizacije na svakih započetih 10 (deset) članova županijske organizacije, počevši od broja 10 (deset) u regionalnim savezima do 3000 članova, a u regionalnim savezima koji imaju više od 3000 članova po jednog predstavnika na svakih 25 (dvadeset pet) članova županijske organizacije počevši od broja 25.

 

Članak 39.

 

(1)  Sjednicu skupštine regionalnog saveza saziva i njome predsjedava predsjednik regionalnog saveza.

 

(2)  Ukoliko sjednica skupštine regionalnog saveza nije održana više od godinu dana, predsjednik UMIROVLJENIKA, temeljem odluke Predsjedništva UMIROVLJENIKA, saziva izbornu sjednicu skupštine regionalnog saveza, u roku od 60 dana od proteka godine dana.

 

(3)  Poziv na sjednicu skupštine upućuje se svim članovima Skupštine u pisanom obliku, poštom ili elektronskom poštom, najkasnije 8 (osam) dana prije održavanja skupštine regionalnog saveza.

 

Članak 40.

 

(1)  Iznimno, na zahtjev dviju županijskih organizacija s područja regionalnog saveza, Središnjeg odbora UMIROVLJENIKA ili Predsjedništva UMIROVLJENIKA, predsjednik regionalnog saveza dužan je sazvati izvanrednu izbornu skupštinu regionalnog saveza, u roku od 30 (trideset) dana od dana zaprimanja zahtjeva.

 

(2)  Obrazloženi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku i sadrži prijedlog dnevnoga reda sjednice skupštine.

 

(3)  Ukoliko predsjednik regionalnog saveza ne sazove sjednicu skupštine u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, predsjednik UMIROVLJENIKA, temeljem odluke Predsjedništva UMIROVLJENIKA, saziva sjednicu skupštine regionalnog saveza bez odgode (u najkraćemu mogućem roku). U tom slučaju sjednica skupštine je izborna.

 

Članak 41.

 

(1)     Skupština regionalnog saveza donosi pravovaljane odluke natpolovičnom većinom prisutnih ukoliko joj prisustvuje 1/3 (jedna trećina) članova skupštine.

 

Članak 42.

 

(1)     Skupština regionalnog saveza:

•  raspravlja i odlučuje o izvještajima o radu županijskih organizacija sa svojeg područja i njihovih tijela;

 

•  utvrđuje smjernice i ciljeve te donosi program rada i koordinacije regionalnog saveza i njegovih tijela;

 

•  tajnim glasovanjem bira predsjednika, dva potpredsjednika i tajnika regionalnog saveza;

 

•  po potrebi odlučuje o povjerenju izabranim članovima tijela regionalnog saveza;

•  donosi poslovnik o svojem radu te

•  obavlja druge poslove predviđene poslovnikom, Statutom i odlukama viših tijela UMIROVLJENIKA.

 

Predsjedništvo regionalnog saveza

 

Članak 43.

(1)  Predsjedništvo regionalnog saveza je izvršno-političko tijelo regionalnog saveza.

 

(2)  Predsjedništvo regionalnog saveza teži učinkovitijem povezivanju i komunikaciji među županijskim organizacijama u regiji te ujednačavanju nastupa i stavova o pojedinim pitanjima važnim za regiju ili Republiku Hrvatsku i njezine građane.

 

(3)  Predsjedništvo regionalnog saveza može donositi stajališta, zaključke i smjernice političkog djelovanja i organizacije Stranke u regiji, koje obvezuju županijske organizacije u regiji.

 

(4)  Predsjedništvo regionalnog saveza čine:

•  predsjednik regionalnog saveza;

 

•  dva potpredsjednika regionalnog saveza;

 

•  tajnik regionalnog saveza te

•  predsjednici županijskih organizacija s područja regionalnog saveza.

(5)  Predsjednik regionalnog saveza po funkciji je predsjednik predsjedništva regionalnog saveza.

 

(6)  Na sjednice predsjedništva regionalnog saveza pozivaju se zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade Republike Hrvatske, državni dužnosnici, općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici, predsjednici predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave te predsjednici klubova vijećnika UMIROVLJENIKA predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave s područja regionalnog saveza.

 

Članak 44.

 

(1)   Sjednice predsjedništva regionalnog saveza saziva predsjednik regionalnog saveza.

(2)  Sjednicama predsjedništva regionalnog saveza predsjedava predsjednik, a u slučaju spriječenosti zamjenjuje ga potpredsjednik regionalnog saveza kojeg za to ovlasti predsjednik.

 

(3)  Ukoliko predsjednik regionalnog saveza podnese ostavku, funkciju vršitelja dužnosti predsjednika do izborne skupštine preuzima potpredsjednik regionalnog saveza kojeg za to ovlasti Predsjedništvo Stranke.

 

 

 

Članak 45.

 

(1)  Sjednice predsjedništva regionalnog saveza održavaju se prema potrebi, a obvezno nakon svake sjednice Predsjedništva UMIROVLJENIKA, s ciljem redovitog izvještavanja predsjednika županijskih organizacija o odlukama viših tijela Stranke.

 

(2)  Ukoliko sjednica predsjedništva regionalnog saveza nije održana dulje od 3 (tri) mjeseca, obvezu sazivanja sjednice predsjedništva regionalnog saveza, u roku od 30 (trideset) dana od proteka 3 (tri) mjeseci, ima predsjednik UMIROVLJENIKA.

 

(3)  Članovi predsjedništva dužni su prisustvovati sjednicama predsjedništva.

 

Članak 46.

 

(1) Predsjedništvo regionalnog saveza:

•  upravlja regionalnim savezom između dviju skupština;

 

•  izravno provodi politiku UMIROVLJENIKA i odluke središnjih tijela UMIROVLJENIKA;

•  odgovara za organizacijsko jačanje stranke u dogovoru s glavnim tajnikom UMIROVLJENIKA;

•  povezuje i koordinira rad županijskih organizacija na svojem području;

•  potiče povećanje broja članova;

•  obvezno informira županijske organizacije na svojem području o svim odlukama središnjih tijela UMIROVLJENIKA;

 

•  donosi poslovnik o svojem radu;

•  obavlja i druge poslove predviđene poslovnikom, Statutom i odlukama viših tijela UMIROVLJENIKA.

(2)  S ciljem unapređivanja organizacije i učinkovitosti rada županijskih organizacija, predsjedništvo regionalnog saveza može osnivati koordinacijska tijela čije se osnivanje, sastav, ovlaštenja i način rada određuju poslovnikom o radu predsjedništva regionalnog saveza.

 

(3)  Predsjedništvo regionalnog saveza donosi pravovaljane odluke natpolovičnom većinom prisutnih ukoliko sjednici prisustvuje natpolovična većina ukupnoga broja članova predsjedništva.

 

Predsjednik regionalnog saveza

 

Članak 47.

 

(1)     Predsjednik regionalnog saveza ima pravo i obvezu pratiti i poticati realizaciju svih aspekata stranke, odnosno realizaciju odluka središnjih tijela UMIROVLJENIKA na svojem području, potičući i nadzirući rad nositelja izvršnih funkcija u nižim tijelima UMIROVLJENIKA te redovito izvještavajući o tome na sjednicama Predsjedništva UMIROVLJENIKA.

 

Tajnik regionalnog saveza

 

Članak 48.

 

(1)  Tajnik regionalnog saveza potiče i usklađuje rad tajnika nižih ustrojstvenih oblika UMIROVLJENIKA na svojem području, posebice vodeći računa o izgradnji i jačanju županijskih organizacija.

(2)  Tajnik regionalnog saveza osobito je odgovoran za uredno administrativno i financijsko poslovanje ustrojstvenih oblika UMIROVLJENIKA na području regije, za prikupljanje članarine i evidentiranje drugih prihoda te za konceptualno osmišljavanje i tehničku provedbu promotivnih i drugih aktivnosti UMIROVLJENIKA na području regionalnog saveza.

 

Središnja tijela Stranke

 

Članak 49.

 

(1) Središnja tijela Stranke jesu:

•  Sabor UMIROVLJENIKA,

 

•  Središnji odbor UMIROVLJENIKA,

•  Predsjedništvo UMIROVLJENIKA,

•  predsjednik,

•  glavni tajnik te

•  Nadzorni odbor.

(2) U UMIROVLJENICIMA još djeluju Sud časti i Odbor za Statut.

 

Sabor UMIROVLJENIKA

 

Članak 50.

(1)  Sabor UMIROVLJENIKA je najviše programsko, statutarno i izborno tijelo UMIROVLJENIKA.

 

(2)  Sabor UMIROVLJENIKA može biti izborni ili izvještajno-tematski.

 

Članak 51.

 

(1)  Izborni Sabor UMIROVLJENIKA održava se u pravilu jednom u 4 (četiri) godine, a obvezno nakon izbora zastupnika u Hrvatski sabor.

 

(2)  Izvještajno-tematski Sabor UMIROVLJENIKA održava se po potrebi.

(3)  Izborni Sabor UMIROVLJENIKA iz stavka 1. ovoga članka mora se održati u roku od 150 dana od službene objave rezultata izbora zastupnika u Hrvatski sabor.

 

(4)  Sjednice Sabora UMIROVLJENIKA saziva predsjednik UMIROVLJENIKA, temeljem odluke Središnjeg odbora. Do izbora radnog predsjedništva, Saborom predsjeda predsjednik UMIROVLJENIKA.

 

(5)  U odluci iz stavka 4. ovoga članka, Središnji odbor propisuje pravila o načinu izbora članova koji se biraju u Saboru te predlaže dnevni red, u skladu sa Statutom.

 

(6)  Pozivi za sudjelovanje na Saboru UMIROVLJENIKA šalju se najmanje 20 (dvadeset) dana prije održavanja izbornoga Sabora, a najmanje 15 (petnaest) dana prije održavanja izvještajno-tematskog Sabora poštom ili elektronskom poštom.

 

Članak 52.

 

(1)  Predsjednik UMIROVLJENIKA dužan je sazvati Sabor UMIROVLJENIKA na traženje Središnjeg odbora, najmanje tri regionalna saveza UMIROVLJENIKA ili 10 (deset) županijskih organizacija.

 

(2)  Obrazloženi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku i sadrži prijedlog dnevnoga reda Sabora.

(3)  Ukoliko predsjednik UMIROVLJENIKA ne sazove Sabor UMIROVLJENIKA u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, Središnji odbor UMIROVLJENIKA saziva Sabor bez odgode. U tom slučaju Sabor UMIROVLJENIKA je izborni.

 

(4)  Predsjednik UMIROVLJENIKA može, temeljem odluke Predsjedništva, sazvati izvanredni Sabor UMIROVLJENIKA ukoliko ocijeni da Središnji odbor djeluje suprotno zakonu, Statutu ili programskim načelima UMIROVLJENIKA.

 

Članak 53.

 

(1)     Sabor UMIROVLJENIKA čine:

•  predsjednik i potpredsjednici UMIROVLJENIKA;

 

•  članovi Središnjeg odbora, Predsjedništva i Nadzornog odbora;

•  glavni tajnik UMIROVLJENIKA;

•  predsjednici županijskih organizacija;

•  saborski zastupnici i članovi Vlade Republike Hrvatske iz redova UMIROVLJENIKA;

•  zastupnici u Europskom parlamentu iz redova UMIROVLJENIKA;

•  općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici iz redova UMIROVLJENIKA;

•  izabrani predstavnici županijskih organizacija, i to po jedan predstavnik na svakih započetih 10 (deset) članova županijske organizacije, počevši od broja 10 (deset).

 

 

Članak 54.

(1)     Sabor UMIROVLJENIKA:

•  donosi i mijenja Program i Statut Stranke;

 

•  utvrđuje ciljeve Stranke te donosi odluke, deklaracije i druge akte iz svoje nadležnosti;

•  raspravlja i donosi odluku o prestanku rada Stranke ili njezinom spajanju s drugim političkim strankama;

 

•  utvrđuje opću politiku, smjernice i stajališta Stranke;

•  razmatra i ocjenjuje cjelokupno djelovanje Stranke;

•  raspravlja i prihvaća izvješće o radu središnjih tijela Stranke;

•  tajnim glasovanjem bira i razrješava predsjednika Stranke;

•  tajnim glasovanjem bira i razrješava potpredsjednike Stranke;

•  tajnim glasovanjem bira predsjednika Središnjeg odbora.

•  tajnim glasovanjem bira i razrješava članove Nadzornog odbora;

•  tajnim glasovanjem bira i razrješava članove i zamjenike članova Suda časti;

•  tajnim glasovanjem bira i razrješava članove Odbora za Statut;

•  donosi poslovnik o svojem radu te

•  obavlja druge poslove utvrđene poslovnikom i Statutom.

 

Članak 55.

 

(1)  Sabor UMIROVLJENIKA donosi pravovaljane odluke natpolovičnom većinom prisutnih, ukoliko mu prisustvuje natpolovična većina ukupnog broja članova Sabora.

 

(2)  Odluku o prestanku rada UMIROVLJENIKA ili spajanju s drugim političkim strankama Sabor donosi dvotrećinskom većinom svih članova Sabora.

 

(3)  Ukoliko se glasuje o više prijedloga koji se međusobno isključuju, usvojenim se smatra onaj prijedlog koji je dobio najviše glasova prisutnih članova Sabora.

 

 

 

 

 

Središnji odbor

 

Članak 56.

(1)  Središnji odbor UMIROVLJENIKA jest najviše političko i programsko tijelo UMIROVLJENIKA između dvaju zasjedanja Sabora.

(2)     Središnji odbor UMIROVLJENIKA čine:

•  predsjednik i dva potpredsjednika Središnjeg odbora;

 

•  članovi Predsjedništva UMIROVLJENIKA;

•  predsjednici županijskih organizacija UMIROVLJENIKA;

•  zastupnici u Saboru, članovi Vlade, državni dužnosnici, te predsjednici uprava odnosno direktori državnih poduzeća iz redova UMIROVLJENIKA;

 

•  po jedan izabrani predstavnik županijske organizacije na svakih započetih 50 (pedeset) članova županijske organizacije, počevši od broja 50 (pedeset);

•  do 15 (petnaest) članova UMIROVLJENIKA koje Središnji odbor bira na prijedlog predsjednika UMIROVLJENIKA.

 

(6) Na sjednice Središnjeg odbora obvezno se poziva i predsjednik Nadzornog odbora UMIROVLJENIKA.

 

Članak 57.

 

(1)  Središnji odbor UMIROVLJENIKA mora se konstituirati u skladu sa Statutom najkasnije 60 (šezdeset) dana od dana održavanja izbornog Sabora UMIROVLJENIKA.

 

(2)       Konstituirajuću sjednicu Središnjeg odbora saziva predsjednik središnjeg odbora UMIROVLJENIKA.

(3)  Članovi Središnjeg odbora UMIROVLJENIKA, na prijedlog Predsjedništva UMIROVLJENIKA, dvaju regionalnih saveza, šest županijskih organizacija ili 1/5 (jedne petine) članova Središnjeg odbora biraju dva potpredsjednika, pri čijem se izboru preporučuje voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti spolova.

 

(4)  Kada predlažu kandidate za potpredsjednika Središnjeg odbora, članovi Središnjeg odbora mogu svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.

 

Članak 58.

 

(1)  Središnji odbor UMIROVLJENIKA zasjeda redovito, a najmanje 3 (tri) puta godišnje. Središnji odbor UMIROVLJENIKA može po potrebi zasjedati i izvanredno.

 

(2)  Sjednice Središnjeg odbora saziva predsjednik Središnjeg odbora UMIROVLJENIKA, a u slučaju njegove spriječenosti potpredsjednik kojeg on ovlasti.

 

(3)  Predsjednik Središnjeg odbora UMIROVLJENIKA dužan je sazvati sjednicu Središnjeg odbora na prijedlog najmanje 1/5 (jedne petine) članova Središnjeg odbora ili Predsjedništva UMIROVLJENIKA.

 

(4) Ukoliko predsjednik Središnjeg odbora UMIROVLJENIKA ne sazove sjednicu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, predsjednik UMIROVLJENIKA saziva sjednicu Središnjeg odbora bez odgode.

 

Članak 59.

 

(1) Središnji odbor UMIROVLJENIKA:

•  odgovara za provođenje odluka Sabora UMIROVLJENIKA;

•  utvrđuje prijedlog Statuta, te njegove izmjene i dopune;

 

•  donosi odluke i zaključke te daje preporuke i smjernice Predsjedništvu UMIROVLJENIKA;

•  odlučuje o povezivanju i suradnji UMIROVLJENIKA s drugim političkim strankama ili nepolitičkim organizacijama te učlanjivanju UMIROVLJENIKA u međunarodne političke ili nepolitičke organizacije;

 

•  raspravlja i odlučuje o koalicijama UMIROVLJENIKA na državnoj razini;

•  utvrđuje kandidate za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, kandidate za mandatara i članove Vlade Republike Hrvatske te kandidata za predsjednika Republike Hrvatske;

•  županijske organizacije te članova predsjedništva UMIROVLJENIKA;

 

•  donosi pravilnike:

•         O kandidiranju i izborima za tijela UMIROVLJENIKA

•         O izboru predsjednika UMIROVLJENIKA

•         O članstvu

•         O praćenju uspješnosti rada organizacijskih oblika

•         O vođenju registra

•         pravilnik o kandidiranju i izborima za članove Europskog parlamenta;

•         i druge pravilnike u skladu s ovim statutom

 

•  utvrđuje kandidate za izbor članova Europskog parlamenta;

•  utvrđuje kandidate za predsjednika stranke

•  zauzima politička stajališta o pitanjima iz djelokruga Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske;

•  donosi odluku o sazivanju Sabora i obavlja pripreme za sjednicu Sabora UMIROVLJENIKA;

•  utvrđuje kandidate za izbor u tijela UMIROVLJENIKA, koje bira Sabor UMIROVLJENIKA;

•  bira i razrješuje dva potpredsjednika Središnjeg odbora UMIROVLJENIKA, u skladu sa Statutom;

 

•  na prijedlog predsjednika UMIROVLJENIKA bira glavnog tajnika UMIROVLJENIKA;

•  na prijedlog predsjednika UMIROVLJENIKA bira u svoje članstvo do 15 (petnaest) članova UMIROVLJENIKA;

 

•  na prijedlog Predsjedništva UMIROVLJENIKA donosi financijski plan i usvaja zaključni račun UMIROVLJENIKA za pojedinu godinu;

 

•  analizira i ocjenjuje vođenje predizborne kampanje, stranačke aktivnosti u kampanji i rezultate izbora;

 

•  na zajedničkim sastancima, najmanje dvaput godišnje, analizira rad zastupnika UMIROVLJENIKA u Hrvatskom saboru;

 

•  donosi odluku o raspuštanju predsjedništva regionalnog saveza UMIROVLJENIKA;

•  raspravlja o svim pitanjima vezanima uz djelovanje UMIROVLJENIKA, vodeći računa o stručnim analizama interesnih odbora te utvrđuje programske smjernice za pojedina područja političkog, ekonomskoga i društvenog života;

 

•  na prijedlog Predsjedništva utvrđuje visinu godišnje članarine i donosi Pravilnik o članstvu;

•  donosi poslovnik o svojem radu; 

•  obavlja druge poslove predviđene poslovnikom i Statutom.

(2) Središnji odbor donosi pravovaljane odluke natpolovičnom većinom prisutnih, ukoliko sjednici prisustvuje većina ukupnog broja članova Središnjeg odbora.

 

Članak 60.

 

(1) Iznimno, u slučaju potrebe, na prijedlog predsjednika UMIROVLJENIKA Središnji odbor može donositi odluke sa statutarnom snagom, koje ne mogu umanjiti Statutom zajamčena prava svih članova UMIROVLJENIKA.

(2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka donose se dvotrećinskom većinom prisutnih, ukoliko sjednici prisustvuje većina ukupnoga broja članova Središnjeg odbora. Tako donesene odluke podnose se na potvrdu Saboru UMIROVLJENIKA, na prvom sljedećem Saboru.

 

 

 

 

Predsjedništvo UMIROVLJENIKA

 

Članak 61.

(1)  Predsjedništvo UMIROVLJENIKA najviše je izvršno-političko tijelo UMIROVLJENIKA.

 

(2)  Predsjedništvo UMIROVLJENIKA čine:

•  predsjednik UMIROVLJENIKA;

 

•  do pet potpredsjednika UMIROVLJENIKA; 

•  predsjednik Središnjeg odbora UMIROVLJENIKA; 

•  članovi Vlade Republike Hrvatske iz redova UMIROVLJENIKA;

•  predsjednik Kluba zastupnika UMIROVLJENIKA u Hrvatskom saboru;

•  glavni tajnik UMIROVLJENIKA;

•  predsjednici regionalnih saveza UMIROVLJENIKA;

•  do 9 (devet) članova UMIROVLJENIKA koje bira Središnji odbor, na prijedlog predsjednika UMIROVLJENIKA.

 

Članak 62.

 

(1)  Sjednice Predsjedništva UMIROVLJENIKA održavaju se prema potrebi, a najmanje jednom mjesečno.

(2)  Sjednice Predsjedništva UMIROVLJENIKA saziva i predsjeda im predsjednik UMIROVLJENIKA, a u slučaju spriječenosti, predsjednika zamjenjuje jedan od potpredsjednika UMIROVLJENIKA kojeg za to ovlasti predsjednik UMIROVLJENIKA.

 

(3)  Članovi predsjedništva dužni su prisustvovati sjednicama predsjedništva.

 

Članak 63.

 

(1) Predsjedništvo donosi pravovaljane odluke natpolovičnom većinom prisutnih ukoliko sjednici prisustvuje većina ukupnoga broja članova Predsjedništva UMIROVLJENIKA.

 

(2) Odluke Predsjedništva obvezuju sva niža tijela UMIROVLJENIKA, koja su ih dužna provoditi.

 

Članak 64.

(1)     Predsjedništvo UMIROVLJENIKA:

•  provodi Program UMIROVLJENIKA te odluke Sabora i Središnjeg odbora;

 

•  raspravlja o potrebi izmjena Programa, Statuta i Pravilnika te utvrđuje njihov nacrt;

•  koordinira rad regionalnih saveza i županijskih organizacija te radi na jačanju organizacijske strukture i djelotvornom provođenju politike i Programa UMIROVLJENIKA;

 

•  analizira, raspravlja i zauzima stajališta o aktualnim političkim pitanjima važnima za Republiku Hrvatsku i njezine građane;

 

•  na zajedničkim sastancima, najmanje dva puta godišnje, analizira rad članova Vlade, zastupnika UMIROVLJENIKA u Hrvatskom saboru i zastupnika u Europskom parlamentu;

 

•  donosi odluku o raspuštanju predsjedništva županijske organizacije UMIROVLJENIKA;

 

•  predlaže Središnjem odboru raspuštanje predsjedništva regionalnog saveza UMIROVLJENIKA;

•  osniva interesne odbore UMIROVLJENIKA i koordinira njihov rad;

•  osniva i druga tijela sukladno Statutu;

•  osmišljava i organizira provođenje političkih i poslovnih aktivnosti UMIROVLJENIKA;

•  imenuje središnji izborni stožer UMIROVLJENIKA;

 

•  organizira i brine se o odnosima UMIROVLJENIKA s javnošću te regulira djelokrug rada glasnogovornika UMIROVLJENIKA;

•  pribavlja sredstva, organizira i brine se za materijalno i financijsko poslovanje i potrebe UMIROVLJENIKA;

•  predlaže Središnjem odboru kandidate za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i Europski parlament, kandidate za mandatara i članove Vlade Republike Hrvatske, kandidate za župane, gradonačelnike i načelnike te kandidata za predsjednika Republike Hrvatske;

 

•  predlaže Središnjem odboru financijski plan i završni račun;

•  predlaže Središnjem odboru visinu godišnje članarine i donošenje pravilnika u skladu sa Statutom;

•  upravlja imovinom UMIROVLJENIKA i odgovara za njezino korištenje;

•  brine se o zaštiti i uporabi arhivske građe i drugih dokumenata;

•  donosi odluke koje nisu u nadležnosti drugih tijela UMIROVLJENIKA, u skladu sa Statutom;

•  donosi poslovnik o svojem radu te

•  obavlja druge poslove u skladu s poslovnikom, Statutom i odlukama viših tijela UMIROVLJENIKA.

 

Članak 65.

 

(1)  Za potrebe obavljanja administrativnih, tehničkih i stručnih poslova Stranke Predsjedništvo osniva Središnji ured UMIROVLJENIKA.

 

Predsjednik UMIROVLJENIKA

 

Članak 66.

 

(1)  Predsjednik UMIROVLJENIKA rukovodi, predstavlja i zastupa UMIROVLJENIKE, izvršava i provodi odluke nadležnih tijela UMIROVLJENIKA, priprema i vodi sjednice Predsjedništva Stranke, koordinira rad Središnjeg odbora i Predsjedništva Stranke, potpisuje akte te odlučuje o tekućim poslovima vezanim uz neposredno upravljanje Strankom.

 

(2)  Mandat predsjednika UMIROVLJENIKA traje 4 (četiri) godine, uz mogućnost reizbora.

(3)  Predsjednik UMIROVLJENIKA bira se neposredno, tajnim glasovanjem svih članova stranke po načelu jedan čovjek jedan glas u skladu s pravilnikom o izboru kojeg donosi Središnji odbor. Predsjednik za svoj rad odgovara Saboru stranke  i Središnjem odboru Stranke.

 

(4)  Način kandidiranja i izbora predsjednika UMIROVLJENIKA reguliran je Pravilnikom o postupku kandidiranja i izboru predsjednika UMIROVLJENIKA.

 

Članak 67.

 

(1)     Predsjednik UMIROVLJENIKA:

•  predstavlja i zastupa UMIROVLJENIKE u skladu sa Zakonom, Statutom i programskim načelima UMIROVLJENIKA;

 

•  provodi politiku UMIROVLJENIKA u skladu s programskim dokumentima UMIROVLJENIKA, Statutom, odlukama i zaključcima nadležnih tijela UMIROVLJENIKA te donosi provedbene političke odluke, zaključke, upute i druge akte;

 

•  brine se i osigurava međusobnu suradnju svih tijela UMIROVLJENIKA;

•  odgovara za financijsko poslovanje UMIROVLJENIKA u skladu sa zakonima Republike Hrvatske;

•  Središnjem odboru predlaže glavnog tajnika UMIROVLJENIKA, glasnogovornika te do 9 (devet) članova Predsjedništva;

 

•  saziva Sabor UMIROVLJENIKA, u skladu sa Statutom;

•  saziva Središnji odbor UMIROVLJENIKA, ukoliko to ne učini predsjednik Središnjeg odbora;

•  predlaže Predsjedništvu UMIROVLJENIKA donošenje odluke o raspuštanju predsjedništva županijske organizacije UMIROVLJENIKA te

 

• obavlja druge poslove u skladu sa Statutom.

 

 

Članak 68.

 

(1)     Predsjednik UMIROVLJENIKA, može sazvati sjednicu bilo kojeg tijela UMIROVLJENIKA ukoliko ocijeni da je sazivanje sjednice potrebno.

 

 

Potpredsjednik

 

Članak 69.

(1)  UMIROVLJENICI imaju do pet potpredsjednika koje bira Sabor UMIROVLJENIKA na mandat od 4 (četiri) godine. Potpredsjednici za svoj rad odgovaraju Saboru UMIROVLJENIKA i predsjedniku UMIROVLJENIKA.

 

 

Glavni tajnik UMIROVLJENIKA

 

Članak 70.

 

(1)  Glavnog tajnika UMIROVLJENIKA bira Središnji odbor na prijedlog predsjednika UMIROVLJENIKA na mandat od 4 (četiri) godine.

 

(2)  Glavni tajnik UMIROVLJENIKA za svoj rad odgovara Središnjem odboru UMIROVLJENIKA.

 

Članak 71.

 

(1) Glavni tajnik UMIROVLJENIKA:

•  organizira i koordinira rad tijela UMIROVLJENIKA;

•  pruža pomoć predsjednicima stranačkih tijela u sazivanju i organizaciji sjednica te priprema materijalne i tehničke uvjete za rad središnjih tijela Stranke;

•  brine za provođenje odluka središnjih tijela Stranke;

 

•  zadužen je i odgovoran za unapređenje organizacijske stranačke strukture i unutarstranačke komunikacije;

 

•  organizira i koordinira poslovanje UMIROVLJENIKA, poglavito materijalno-financijsko te

•  obavlja druge poslove u skladu sa Statutom i odlukama viših tijela UMIROVLJENIKA.

 

(2)  U slučajevima duže odsutnosti ili spriječenosti glavnog tajnika, Predsjedništvo UMIROVLJENIKA bira među sobom njegovog zamjenika, na prijedlog predsjednika UMIROVLJENIKA.

 

  

Sudovi časti

 

Članak 72.

 

(1)  Sudovi časti UMIROVLJENIKA osnivaju se na razini županijskih organizacija i na razini središnjice Stranke. Odluka Suda časti na razini središnjice Stranke je konačna.

 

(2)  Sudovi časti na razini županijske organizacije imaju po 3 (tri) člana i 3 (tri) zamjenika člana.

 

(3)  Sud časti na razini središnjice Stranke ima 5 (pet) članova i 5 (pet) zamjenika člana.

 

(4)  Članovi sudova časti biraju se u skladu s odredbama Statuta.

 

Članak 73.

 

(1)  Članovi suda časti biraju, između sebe, predsjednika.

(2)  Sudovi časti djeluju prema Pravilniku o sudovima časti koji donosi Središnji odbor.

(3)  Tajnici županijskih organizacija dužni su pružiti organizacijsku i administrativnu podršku sudovima časti na razini svoje organizacije.

 

Nadzorni odbor UMIROVLJENIKA

 

Članak 74.

(1)  Nadzorni odbor UMIROVLJENIKA ima 3 (tri) člana.

(2)  Predsjednik i članovi Nadzornog odbora Stranke ne mogu biti članovi niti jednog drugog tijela na istoj razini organiziranja.

 

(3)  Predsjednik UMIROVLJENIKA saziva konstituirajuću sjednicu Nadzornog odbora, na kojoj članovi Nadzornog odbora između sebe biraju predsjednika Nadzornog odbora i donose Poslovnik o svojem radu.

 

(4)  Nadzorni odbor UMIROVLJENIKA za svoj rad odgovara Saboru Stranke.

 

Članak 75.

 

(1)  Nadzorni odbor nadzire zakonitost i statutarnost rada UMIROVLJENIKA i svih stranačkih tijela te materijalno i financijsko poslovanje UMIROVLJENIKA.

 

(2)  Nadzorni odbor donosi pravovaljane odluke većinom glasova svih svojih članova.

(3)  Predsjednika Nadzornog odbora obvezno se poziva na sjednice Središnjeg odbora UMIROVLJENIKA.

 

(4)  Svaki izvještaj o financijsko-materijalnom poslovanju koji se podnosi nadležnom tijelu UMIROVLJENIKA mora biti popraćen mišljenjem Nadzornog odbora.

 

Članak 76.

 

(1) U slučaju uočenih nepravilnosti, Nadzorni odbor UMIROVLJENIKA će o istome bez odgode, u pisanom obliku, izvijestiti Predsjedništvo UMIROVLJENIKA i pozvati nadležno tijelo UMIROVLJENIKA da odmah ispravi uočene nepravilnosti.

 

Klub zastupnika UMIROVLJENIKA u Hrvatskom saboru

 

Članak 77.

 

(1)  Zastupnici UMIROVLJENIKA izabrani u Hrvatski sabor formiraju Klub zastupnika UMIROVLJENIKA, radi koordiniranog djelovanja.

 

(2)  Ukoliko nije moguće formirati Klub zastupnika UMIROVLJENIKA, zastupnici UMIROVLJENIKA izabrani u Hrvatski Sabor nastojat će formirati Klub zastupnika s programski srodnom političkom strankom ili nezavisnim zastupnicima.

(3)  Klub zastupnika u svom djelovanju surađuje sa središnjim tijelima Stranke.

 

Članak 78.

 

(1)    Klub zastupnika UMIROVLJENIKA donosi Poslovnik o radu.

(2)    Klub zastupnika UMIROVLJENIKA dvaput godišnje podnosi izvješće o radu Središnjem odboru UMIROVLJENIKA.

 

Članak 79.

 

Zastupnici UMIROVLJENIKA u Hrvatskom saboru i članovi Vlade Republike Hrvatske iz redova UMIROVLJENIKA provode politiku Stranke i poštuju odluke Predsjedništva UMIROVLJENIKA.

 

Odbor za Statut

 

Članak 80.

 

(1)  Radi donošenja i izmjena Statuta te autentičnog tumačenja odredbi Statuta UMIROVLJENIKA osniva se Odbor za Statut kao stalno tijelo.

 

(2)  Odbor za Statut ima 3 člana, od kojih je najmanje 1 član obvezno pravničke struke.

 

(3)  Kandidate za članove Odbora za Statut predlaže Središnji odbor UMIROVLJENIKA, a biraju se na Saboru UMIROVLJENIKA na rok od četiri godine.

 

Članak 81.

 

(1)  Članovi Odbora za Statut između sebe biraju predsjednika i donose Poslovnik o svojem radu kojim detaljno uređuju svoje djelovanje.

 

(2)  Odbor za Statut izrađuje nacrt Statuta, odnosno nacrte izmjena i/ili dopuna Statuta i na zahtjev daje autentično tumačenje odredbi Statuta koje je obvezujuće za sve članove UMIROVLJENIKA.

 

(3)  Zahtjev za autentično tumačenje može podnijeti predsjedništvo županijske organizacije i Predsjedništvo UMIROVLJENIKA, Središnji odbor UMIROVLJENIKA te članovi UMIROVLJENIKA protiv kojih se vodi postupak pred sudom časti.

 

(4)  Odbor za Statut donosi ocjenu usklađenosti svih poslovnika sa Statutom, na pisani zahtjev bilo kojeg člana UMIROVLJENIKA.

 

Članak 82.

 

(1)  O prijedlogu Statuta ili njegovih izmjena i dopuna na odgovarajući način se organizira javna rasprava.

 

(2)  Sve primjedbe i prijedlozi iz javne rasprave upućuju se Odboru za Statut koji utvrđuje prijedlog Statuta i upućuje ga Središnjem odboru UMIROVLJENIKA.

 

(3)   Prijedlog Statuta ili njegovih izmjena i dopuna usvaja Sabor UMIROVLJENIKA.

 

Interesni odbori UMIROVLJENIKA

 

Članak 83.

(1)  Interesni odbori su posebni oblici organiziranja društvenih skupina koji djeluju  u okviru Stranke. Interesni odbori donose pravilnike o ustroju i načinu djelovanja koje potvrđuje Središnji odbor UMIROVLJENIKA.

 

Članak 84.

 

(1) Interesni odbori UMIROVLJENIKA mogu se osnovati na razini:

•  središnjice Stranke;

 

•  regionalnih saveza;

•  županijskih organizacija;

 (2) Odluku o osnivanju interesnih odbora donose nadležna izvršna tijela UMIROVLJENIKA, ovisno o razini teritorijalne organizacije UMIROVLJENIKA.

 

Članak 85.

 

(1)  Interesni odbori svoj rad temelje na političkim načelima UMIROVLJENIKA.

 

(2)  Interesni odbori prate društveno-političke događaje te analiziraju i u sladu s tim daju inicijative za rješavanje pitanja iz svih područja života (političkog, ekonomskog, socijalnog, obrambenog, ekološkog, demografskog, pravnog, ekološkog, itd.).

 

(3)  Nadležna tijela UMIROVLJENIKA donose konkretne programe na svim razinama, nakon konzultacija sa interesnim odborima.

 

 

Članak 86.

 

 

(1) Članovi interesnog odbora između sebe biraju predsjednika interesnog odbora.

 

 

Članak 87.

 

(1)  Interesni odbori istovrsnih interesa na raznim organizacijskim razinama međusobno surađuju.

 

(2)  Interesni odbori na višoj organizacijskoj razini koordiniraju rad odbora na nižim razinama.  

 

 

 

Povjerenik

 

Članak 88.

 

(1)  U jedinicama lokalne samouprave u kojima nije ustrojena županijska organizacija UMIROVLJENIKA imenuje se povjerenik.

 

 

(2) Povjerenika imenuje predsjedništvo nadležnog regionalnog saveza sa zadaćom uspostave, odnosno obnove županijske organizacije te aktivacije članova UMIROVLJENIKA.

 

Članak 89.

 

(1)  Povjerenik je dužan uspostaviti, odnosno obnoviti organizaciju u što kraćemu roku, a najdulje u roku od 6 (šest) mjeseci od dana imenovanja. Ukoliko povjerenik ne izvrši svoju dužnost u tom roku, predsjedništvo nadležnog regionalnog saveza imenuje novog povjerenika.

 

(2)  Predsjedništvo UMIROVLJENIKA imenuje i nadzire rad povjerenika ukoliko je donijelo odluku o raspuštanju predsjedništva županijske organizacije UMIROVLJENIKA.

 

(3)  Središnji odbor UMIROVLJENIKA imenuje i nadzire rad povjerenika ukoliko je donio odluku o raspuštanju predsjedništva regionalnog saveza UMIROVLJENIKA.

 

IV. FINANCIJSKO POSLOVANJE

 

Članak 90.

 

(1)  UMIROVLJENICI mogu stjecati prihode od članarine; iz sredstava državnog proračuna; iz sredstava ostvarenih iz proračuna za zabrane zastupnike u Hrvatski sabor, izabrane zastupnike u županijska vijeća ili županijske skupštine, izabrane zastupnike u skupštinu Grada Zagreba, izabrane vijećnike u vijeća gradova, općina i gradskih četvrti; dobrovoljnih priloga (donacija), izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organiziranja stranačkih manifestacija, imovine u svojem vlasništvu te iz drugih zakonom dopuštenih izvora.

 

 

(2)  Zabranjeno je primanje dobrovoljnih priloga (donacija) od neimenovanih (anonimnih) izvora.

(3)  Financijskim sredstvima iz stavka 1. i 2. ovoga članka UMIROVLJENICI se isključivo koriste za ostvarenje ciljeva utvrđenih Programom i Statutom UMIROVLJENIKA.

 

 

Članak 91.

 

Predsjednici županijskih organizacija i regionalnih saveza odgovorni su za organizaciju prikupljanja članarina i svih ostalih financijskih obaveza. Također su za vođenje financijskog poslovanja odgovorni prema zakonima i propisima Republike Hrvatske.

 

Članak 92.

 

(1)  Financijsko poslovanje UMIROVLJENIKA detaljno se uređuje Pravilnikom o financijskom poslovanju, koji donosi Središnji odbor UMIROVLJENIKA.

 

(2)  U slučaju prestanka rada UMIROVLJENIKA, imovina UMIROVLJENIKA pripast će Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu (HAZU).

 

 

   V. KANDIDIRANJE I IZBORI

 

Članak 93.

 

(1)  Svaki član UMIROVLJENIKA može birati i biti biran u tijela UMIROVLJENIKA na svim razinama, sukladno odredbama pravilnika, poslovnika i Statuta.

 

(2)  Sva tijela UMIROVLJENIKA u pravilu se biraju na razdoblje od 4 (četiri) godine.

(3)  Članovi tijela UMIROVLJENIKA biraju se tajnim glasovanjem, u odvojenim postupcima za svako tijelo, osim kada je Statutom drugačije propisano ili ako tijelo koje ih bira jednoglasno donese odluku da se biraju javno.

 

(4)  Ukoliko Statutom nije drugačije propisano, članove tijela UMIROVLJENIKA može razriješiti samo ono tijelo UMIROVLJENIKA koje ih je izabralo.

 

Članak 94.

(1) Izbori za Predsjednika UMIROVLJENIKA provode se neposredno, tajnim glasovanjem svih članova stranke po načelu jedan čovjek jedan glas u skladu sa pravilnikom o izboru kojeg donosi Središnji odbor. Način kandidiranja i izbora predsjednika UMIROVLJENIKA reguliran je Pravilnikom o postupku kandidiranja i izboru predsjednika UMIROVLJENIKA kojeg donosi Središnji odbor.

 

 

Članak 95.

 

(1)  Izbori za sve članove tijela UMIROVLJENIKA provode se tajno, u pravilu između više kandidata.

 

(2)  Ukoliko se u neko tijelo UMIROVLJENIKA bira jedan član izabranim se smatra kandidat koji  ostvari natpolovičnu većinu glasova prisutnih članova.

 

(3)  Za tijela UMIROVLJENIKA u koja se bira više članova izabranima se smatraju kandidati koji dobiju najveći broj glasova prisutnih članova, redoslijedom broja dobivenih glasova.

 

(4)  U slučaju da dva ili više kandidata osvoje isti broj glasova, na način da se ne može utvrditi koji je od kandidata izabran, izabranim se smatra pripadnik podzastupljenog spola, a ukoliko su isti broj glasova osvojila dva pripadnika podzastupljenog spola izabranim se smatra kandidat koji je mlađi.

 

Članak 96.

 

(1)  U postupku kandidiranja za sva tijela UMIROVLJENIKA preporučuje se voditi računa o spolnoj strukturi i teritorijalnoj zastupljenosti, imajući u vidu ugled kandidata i ostvarene rezultate u dosadašnjem radu.

 

(2) Postupak kandidiranja i način izbora članova tijela UMIROVLJENIKA regulirani su ovim Statutom, Poslovnikom o radu Sabora, Pravilnikom o postupku kandidiranja i izboru tijela UMIROVLJENIKA.

 

Članak 97.

 

(1) U slučaju odustajanja od dužnosti ili smrti člana tijela UMIROVLJENIKA do sljedećih izbora njegovo mjesto preuzima:

• za predsjednika UMIROVLJENIKA, jedan od potpredsjednika prema broju osvojenih glasova, tj. onaj koji je na izborima dobio veći broj glasova;